Ako bacimo kamen u vodu, oko mjesta gdje je udario u površinu stvorit će se niz koncentričnih krugova.
Udaljavanjem od mjesta udara oni su sve sporiji, rjeđi i slabiji. Isto pravilo vrijedi i za Zemljinu površinu. Jedan poticaj stvorit će niz različitih gibanja koja uzrokuju i potrese.
Zemljina kora je sastavljena od velikih dijelova, ploča, koje plutaju na užarenoj i tekućoj tvari - magmi.
Hipocentar je točka u unutrašnjosti Zemlje u kojoj se dogodio poremećaj koji izaziva seizmičke valove. Mjesto na površini neposredno iznad hipocentra naziva se epicentar.
Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i samoj građi Zemljine kore.
Potresi s epicentrom na dnu mora izazivaju valove - tsunami koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m
Seizmički valovi su vibracije uzrokovane poremećajima u unutrašnjosti Zemlje, koje se iz hipocentra ili žarišta prenose sve do njene površine. Ako je njihovo titranje usporedno sa smjerom širenja, govorimo o longitudinalnim valovima, a ako je titranje okomito na smjer širenja, u tom slučaju imamo transverzalne valove.
Kad su stijene oko mjesta sudara dovoljno elastične, one ublaže udar i tako spriječe nastajanje potresa. Međutim, ukoliko su posebno krute, udarac ih lomi i nastaje potres.
Čovjek je izumio posebno osjetljive uređaje tzv. seizmografe koji mogu registrirati sve potrese, i one male snage, kao i one razorne, te vrstu valova: longitudinalne ili transverzalne.
Seizmograf - pomično pero s protuutegom crta na papirnatoj vrpci titraje koje uređaj registrira. Ukoliko nema vibracija, crta je ravna, u protivnom pojavljuje se neravna cik-cak crta.
Dijagrami, koje registrira seizmograf, imaju skalu vrijednosti prema jačini udara te na taj način možemo klasificirati potrese. Npr. udar od 2 stupnja MCS (Mercalli--Cancani-Sieberg) skale vrlo je slab, a od 12 stupnjeva katastrofalan, sa strahovitim posljedicama. Poznata je i Richterova skala stupnjevana od 1 do 10
Danas je moguće predvidjeti samo mjesto potresa, ali ne i vrijeme i jačinu udara. Znamo iz iskustva da su životinje osjetljivije nego ljudi i da postaju nemirne nekoliko minuta prije svakog potresa. Čovjek je naučio, u okviru svojih mogućnosti, zaštititi se od ovih prirodnih pojava. U trusnim područjima, kao npr. u Japanu, grade se kuće od drva i papira ili u novije vrijeme, suvremenom tehnologijom, od armirana betona, koji posjeduje potrebnu elastičnost